O STRELJAČKOM DRUŠTVU BJELOVAR 1874

Povijest bjelovarskog streljaštva, a time i Streljačkog društva Bjelovar 1874, seže u 1868. godinu, kada časnici graničarskih pukovnija sa sjedištem u Bjelovaru i pojedini bogatiji građani Bjelovara započinju vježbe gađanja vatrenim oružjem, te krajem iste godine pokreću postupak osnivanja prvog streljačkog društva u Bjelovaru pod nazivom Družtvo streljacah sa rilom ili na njemačkom jeziku Bolz-Schützenverein, koje svoju prvu Glavnu Skupštinu održava 1870. godine, da bi prva pravila usvojilo tek 1872. godine. Krajem siječnja 1873. godine Družtvo streljacah sa rilom u Bjelovaru svoja pravila dostavlja na potvrdu Odjelu unutarnjih poslova Kraljevske hrvatsko-slavonsko-dalmatinske zemaljske vlade u Zagrebu, koji ih potvrđuje 12.08.1874. godine. Već 11.11.1874. godine Družtvo streljacah sa rilom u

Znak HGSD Bjelovar, 1913. godina

Bjelovaru na Glavnoj Skupštini mijenja netom potvrđena pravila, mijenjajući ujedno i svoj naziv u Streljačko družtvo u Bjelovaru, koji koristi do 09.07.1887. godine, da bi od tada nosilo naziv Hrvatsko gradjansko streljačko družtvo u Bjelovaru koji je u upotrebi sve do 1929. godine, kada prestaje s radom.

Nakon II. Svjetskog rata obnova bjelovarskog streljaštva otpočinje krajem 1948. godine formiranjem Incijativnog odbora za osnivanje Streljačkog društva u Bjelovaru, koji 16.01.1949. godine u prostorijama Kotarskog sindikalnog vijeća u Bjelovaru održava svoju Osnivačku Skupštinu, kojoj je uz članove Inicijativnog odbora nazočilo još 58 novoprimljenih članova. Streljačko društvo Bjelovar djeluje do početka 1958. godine, kada je prema novim pravilima organizacije streljaštva u bivšoj državi rasformirano i od njegovih ogranaka do početka 1959. godine ponovno formirano preko 25 streljačkih društava, između ostalih i Streljačko društvo Centar, koje pod tim nazivom djeluje do 01.03.1993. godine.

Streljačko društvo Centar tijekom postojanja nekoliko je puta obnavljalo svoj rad i do kraja 1980. godine djeluje s promjenjivim uspjehom, kada prestaje s radom, koji ponovno pokreće u ožujku 1983. godine, najviše zaslugom Antuna Rezneki, koji te godine u Streljačko društvo Centar okuplja više kvalitetnih strijelaca iz streljačkih društava koja su, kao i Streljačko društvo Centar, prestala s radom do 1980. godine.

U razdoblju do 1980. godine Streljačko društvo Centar najbolje rezultate postiže od 1972. do 1978. godine u gađanju serijskom zračnom i malokalibarskom puškom, pri čemu se posebno ističu juniori Želimir Martinjak, Milenko Stanić, Marijan Rezneki, Petar Letović, Ivan Kolar, Zdravko Dobrinčić i Petar Mamić, juniorke Zdenka Krnjak, Marica Ribarić i Marija Matković, te senior Mladen Habaht, u gađanju serijskim malokalibarskim pištoljem Drulov.

Marijan Rezneki, 1972. godina

U razdoblju od 1983. do 1993. godine Streljačko društvo Centar postiže sve zapaženije rezultate, naročito u gađanju serijskim malokalibarskim pištoljem Drulov, u kojemu Mladen Habaht, Vjekoslav Mudrić, Velimir Hunjet i Petar Mamić više puta osvajaju ekipna i pojedinačna odličja na prvenstvima Hrvatske i Jugoslavije, za što su 1987. godine po prvi puta proglašeni najboljom bjelovarskom sportskom ekipom, te u gađanju

Viceprvaci Hrvatske u gađanju malokalibarskim pištoljem Drulov 1984. godine, slijeva na desno: Petar Mamić, Vjekoslav Mudrić, Mladen Habaht i Antun Rezneki, vođa ekipe

serijskom velikokalibarskom puškom 7,9 mm i serijskom malokalibarskom puškom, gdje se, uz prethodno spomenute članove Streljačkog društva Centar, rezultatima posebno ističu seniori Mirko Winkler i Vladimir Kos, juniori Dalibor Vidović, Goran Šarić i Dražen Mrkoci, te juniorka Mirjana Gašparović. Najbolji pojedinačni rezultat do 1993. godine ostvario je Vjekoslav Mudrić osvojivši 1990. godine prvenstvo Jugoslavije u gađanju serijskim malokalibarskim pištoljem Drulov, čime je postao prvi bjelovarski strijelac koji je stekao kategoriju sportaša saveznog razreda.

Streljačko društvo Centar 01.03.1993. godine mijenja naziv u Streljačko društvo Bjelovar 1874, gdje broj 1874 u njegovom nazivu označava da se u budućem djelovanju obvezuje preuzeti njegovanje tradicije

bjelovarskog streljaštva koja, kao što je rečeno u prethodnom tekstu, formalno započinje 1874. godine potvrdom pravila Družtva streljacah sa rilom u Bjelovaru, čije je osnivanje započelo 1868. godine.

1993. godine Streljačko društvo Bjelovar 1874 u svoj program rada, uz oružja nacionalnog programa, po prvi puta uvrštava i oružje međunarodnog programa natjecanja, zračnu pušku i pištolj, u čemu u početku sudjeluju samo Petar Mamić, u gađanju zračnim pištoljem, te Natalija Švagelj, u gađanju zračnom puškom. Od 1994.

godine sve više natjecatelja Streljačkog društva Bjelovar 1874 počinje gađati zračnu pušku i pištolj, a od 2004. godine i malokalibarsku pušku, koju je prvi gađao Marijan Rezneki već 1972. godine i iste godine na juniorskom prvenstvu Hrvatske u Zagrebu osvojio prvu medalju u tom oružju. Prvu medalju na prvenstvu Hrvatske u disciplinama zračnog oružja za Streljačkog društvo Bjelovar 1874 osvojili su 2002. godine u kadetskoj konkurenciji Petar Gorša, Bojan Đurković i Danijel Batrenjak u gađanju zračnom puškom. Prvu medalju s međunarodnih natjecanja, također u gađanju zračnom puškom, osvojio je Petar Gorša u juniorskoj konkurenciji na međunarodnom turniru 2005. godine u Rušama, u Sloveniji, a koji je 2006. godine na Svjetskom prvenstvu u Zagrebu osvojio i prvu svjetsku juniorsku medalju.

Poslije 1993. godine najveći uspjeh za Streljačko društvo Bjelovar 1874

Višestruki kadetski prvaci i rekorderi Hrvatske 2003. godine, a kasnije i u juniorskoj i seniorskoj konkurenciji, slijeva na desno: Danijel Batrenjak, Petar Gorša, Bojan Đurković

u gađanju disciplina nacionalnog programa natjecanja do danas su postigli Marijan Rezneki, Zoran Cumin i Tibor Rezneki u gađanju serijskom zračnom puškom 1998. godine, kada su u Stobreču uz osvajanje naslova prvaka Hrvatske prvi puta za bjelovarsko streljaštvo postavili i nove državne rekorde u pojedinačnoj i ekipnoj konkurenciji, te Petar Mamić, Marijan Rezneki i Željko Rogulja u gađanju velikokalibarskom puškom 7,9 mm i poluautomatskom puškom 2010. godine, kada su u Rijeci osvojili prvenstvo Hrvatske u obje discipline.

Najveći uspjeh u gađanju disciplina međunarodnog programa natjecanja, u pojedinačnoj konkurenciji, do danas je postigao Miran Maričić u gađanju zračnom puškom, osvojivši 1. mjesto na juniorskom Svjetskom prvenstvu 2017. godine u Suhlu, u Njemačkoj, 3. mjesto na Svjetskom prvenstvu u Changwonu, u Južnoj Koreji, 2018. godine, u seniorskoj konkurenciji, te 6. mjesto na Olimpijskim igrama u Tokiju, Japan, 2021. godine u gađanju malokalibarskom puškom u disciplini trostav.

Od 1972. godine, kada je Marijan Rezneki osvojio prvu medalju za Streljačko društvo Centar na juniorskom prvenstvu Hrvatske u gađanju malokalibarskom puškom u disciplini trostav, strijelci Streljačkog društva Bjelovar 1874 su do 2022. godine osvojili ukupno 485 medalja u ekipnoj i pojedinačnoj konkurenciji, od čega 414 medalja na prvenstvima Hrvatske, 4 medalje na prvenstvima Jugoslavije, 61 medalju na prvenstvima

Miran Maričić, 2018. godina

Europe odnosno europskim turnirima, te 6 medalja na Svjetskim prvenstvima i kupovima, što čini preko 95 % od broja medalja što su ih osvojili strijelci iz svih dosadašnjih bjelovarskih streljačkih udruga unazad 73 godine.

Kadetski rekorderi Hrvatske u gađanju zračnom puškom 2021. godine: Tin Đuranec, Domagoj Taritaš, Matej Čavlović

Osim što su osvajali medalje, strijelci SD Bjelovar 1874 od 1989. godine, od kada su prvi puta postavili nove državne rekorde, do 2022. godine su postavili 42 nova državna rekorda, u čemu su do 2013. godine uglavnom sudjelovali Petar Gorša, Bojan Đurković i Danijel Batrenjak u gađanju serijskom zračnom puškom, zračnom puškom, serijskom malokalibarskom puškom, te malokalibarskom puškom u obje discipline, dok su u zadnjih par godina u gađanju zračnom puškom to ostvarili Miran Maričić i kadetska ekipa u sastavu Tin Đuranec, Domagoj Taritaš i Matej Čavlović.

Za svoje dosadašnje natjecateljske rezultate ekipe i pojedinci iz Streljačkog društva Bjelovar od 1987. godine višestruko su proglašavani najboljom sportskom ekipom i sportašem Bjelovara i Bjelovarsko-bilogorske županije u svim uzrasnim kategorijama, pri čemu su tu titulu s obje razine najviše puta ponijeli Miran Maričić i

Petar Gorša, koji je u razdoblju od 2006. do 2012. godine, dok je bio član Streljačkog društva Bjelovar 1874, više puta proglašavan najboljim strijelcem Hrvatskog streljačkog saveza. Uz prethodno, Petar Gorša za 2006. godinu i Miran Maričić za 2017. godinu su po Hrvatskom olimpijskom odboru proglašeni najvećim nadama hrvatskog sporta, što su svojim kasnijim rezultatima i opravdali. Uz sportska javna priznanja, vezano uz proglašenje najboljih sportaša i sportskih ekipa, pojedinci iz Streljačkog društva Bjelovar 1874 dobitnici su i drugih javnih priznanja za dugogodišnji uspješni rad u bjelovarskom sportu, posebno streljaštvu, a to su: Antun Rezneki, Vladimir Potočnjak, Mladen Habaht, Boško Prespljanin, Velimir Hunjet, Marijan Rezneki, Vladimir Kos, Željko Rogulja, Damir Bošnjak i Miran Maričić.

I na kraju, najveće postignuće Streljačkog društva Bjelovar 1874 je u tome da je unazad 18 godina dalo tri olimpijca: Petar Gorša, Bojan Đurković i Miran Maričić, te jednog paraolimpijca, Damir Bošnjak, koji su na Olimpijskim ili Paraolimpijskim igrama barem jednom nastupili među 8 najboljih svjetskih strijelaca.